Zašto je UV zaštita najvažniji korak u njezi?

Svaki dan nam pristižu pitanja o njezi kože – kako se riješiti nečistoća, kako smanjiti pojavu bora, kako se riješiti pigmentacijskih mrlja i brinuti o zdravoj koži. Odgovori na ova pitanja su vrlo individualni, ali uvijek uključuju jednu zajedničku preporuku: a to je svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom. Zašto je ovo najvažniji korak koji ćete ikada dodati svojoj rutini njege kože objasnit ćemo u nastavku.

UPOZNAJMO GLAVNE KRIVCE

Sunčeva svjetlost koja dopire do naše kože sastoji se od UVA i UVB zraka. Ove su zrake nemilosrdne prema našoj koži jer:

• Uzrokuju rak kože. Broj slučajeva raka kože u svijetu naglo raste. U većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, broj novooboljelih se udvostručuje svakih osam do deset godina, što je više nego kod bilo koje druge vrste raka.

• Uzrokuju brže starenje kože. Sunčeve zrake odgovorne su za više od 90% prijevremenih znakova starenja, kao što su bore, hiperpigmentacija, gubitak tonusa, proširene pore i opuštena koža.

• Možete usporediti kožu na dijelu tijela koji je skriven od sunca (recimo unutrašnjost bedara) i kožu koja je jako izložena suncu (recimo gornji dio podlaktice).

• Pogoršava druga stanja kože. Unatoč mitu da „sunce isušuje prištiće“, stručnjaci se slažu da sunce šteti koži svih tipova i stanja. Sunce može uzrokovati upalu i crvenilo, dokazano pogoršava mrlje nakon nečistoća, te dehidrira kožu i dovodi do novih kožnih problema. Sve se to može dogoditi čak i ako nemate vidljivih znakova opeklina od sunca.

• Poništavaju sav trud i novac uložen u njegu. Možete koristiti najbolje kreme i serume na tržištu, ali ako preskočite kremu za sunčanje, sve je uzalud.

Možete čak i pogoršati stanje, jer aktivni sastojci (kao što su kiseline, retinol…) čine kožu osjetljivijom na sunce.

ZAŠTO JE UV ZAŠTITA NAJVAŽNIJI KORAK NJEGE?

Svaki dan nam pristižu pitanja o njezi kože – kako se riješiti nečistoća, kako smanjiti pojavu bora, kako se riješiti pigmentacijskih mrlja i brinuti o zdravoj koži. Odgovori na ova pitanja su vrlo individualni, ali uvijek uključuju jednu zajedničku preporuku: a to je svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom. Zašto je ovo najvažniji korak koji ćete ikada dodati svojoj rutini njege kože objasnit ćemo u nastavku.

U odabiru vam pomaže i orijentacija prema vašem tipu kože. Formulacije proizvoda za suhu kožu su bogatije, hranjive i kremaste, dok su proizvodi za masnu kožu obično laganiji i fluidniji. Preporučujemo korištenje krema sa zaštitnim faktorom od najmanje 30. Pobrinite se da UV zaštita bude širokog spektra – odnosno da nudi i adekvatnu zaštitu od UVA zraka. No, kako nema 100% zaštite od UV zračenja (faktor SPF50 štiti vas od 98%, a ne 100% UV zračenja), uvijek savjetujemo zaštitu odgovarajućom odjećom, kapom i, naravno, boravkom u hladu. 

PRAVILNA UPOTREBA PROIZVODA S UV ZAŠTITOM

• Koristite svaki dan. Da, UV zaštita je potrebna svaki dan. Ljeti, zimi, po sunčanom, oblačnom ili kišnom vremenu. Kako smo naučili, UVA zrake su uvijek prisutne. Najbolje je da se naviknete na činjenicu da je nanošenje kreme za sunčanje posljednji korak u vašoj jutarnjoj rutini njege kože. Budući da većina krema za zaštitu od UV zraka ima hidratantnu bazu, većina ljudi može preskočiti korištenje „obične“ hidratantne kreme osim ako primijetite da je ona vašoj koži potrebna. Umjesto toga, prije nanošenja kreme za sunčanje razmislite o korištenju seruma obogaćenog antioksidansima koji jačaju obranu kože od vanjskih čimbenika.
• Nanesite odgovarajuću količinu. Ne štedimo na UV-u, jer inače ne pruža dovoljnu zaštitu. Pravilo za nanošenje je 2 puna prsta. To znači istiskivanje kreme u ravnoj liniji duž ispruženog kažiprsta i srednjeg prsta – to je količina koju je potrebno nanijeti na lice i vrat. Naša omiljena pjena s UV zaštitom, Evy Technology, istiskuje se na dlan u količini veličine loptice za golf.
• Česta ponovna primjena. Nanošenje kreme potrebno je ponavljati svakih nekoliko sati kada smo izloženi suncu. To posebno vrijedi ako se znojimo, smočimo, brišemo i slično. U prosječnom danu, koji uglavnom provodite u zatvorenom prostoru, pravilno jutarnje nanošenje kreme osigurat će vam UV zaštitu čak i na putu kući s posla. Ponovno nanošenje preko make-upa također se može riješiti proizvodima u spreju. Ako ponovno nanošenje usred dana zvuči previše komplicirano, nemojte odustati i baciti kremu. Kao što ne postoji 100% zaštita od UV zračenja, nema potrebe tražiti savršenstvo u primjeni. Važnija je dosljednost, odnosno svakodnevna upotreba. Ujutro nanesite preporučenu količinu kreme s dovoljno visokim faktorom i učinit ćete puno za svoju kožu.

Više o pravilnom nanošenju kreme možete pronaći u našoj blog objavi.

Znate li kako se na engleskom govornom području nazivaju mrlje iznad gornje usnice? “Sun Mustache” ili “brkovi od sunca”. Nimalo lijep naziv, zar ne? No dobra je vijest to da ih je moguće tretirati i u većini slučajeva značajno izblijediti uz pravu rutinu njege.

Zašto nastaju tamne mrlje iznad gornje usnice?

Ako ste primijetili da vam je koža iznad gornje usnice nešto tamnija ili ima točkaste mrlje, to se dogodilo s razlogom. Jedna od posljedica provođenja vremena na suncu je pojačana proizvodnja melanina, koji koži daje boju. Previše melanina, odnosno njegova pretjerana i neravnomjerna produkcija, rezultira diskoloracijama poput tamnih mrlja i pjegica. Područje iznad gornje usnice posebno je sklono ovom problemu jer je izloženo suncu, a koža je tu tanja nego na ostatku lica.

Koža iznad gornje usnice lako se znoji, što znači da se SPF krema lako skine – svaki put kada obrišete usta, jedete ili pijete, postoji šansa da ste uklonili zaštitu s tog područja. Nezaštićena koža tada apsorbira UV zrake koje stimuliraju melanocite na pojačanu produkciju melanina.

Hormonalni uzroci – melazma

Osim sunca, hormonalne promjene mogu biti snažan okidač za tamnjenje kože iznad gornje usnice. Trudnoća, uzimanje kontraceptivnih pilula i hormonska nadomjesna terapija mogu uzrokovati melazmau – stanje karakterizirano simetričnim tamnim mrljama na licu, posebno na čelu, obrazima i iznad gornje usnice. Melazma nastaje jer estrogen i progesteron stimuliraju melanocite da proizvode više melanina, a to se posebno pojačava izlaganjem suncu.

Melazma u trudnoći posebno je česta i tipično se poboljšava nakon poroda, ali može ostati i dulje. U tom slučaju svakako se posavjetujte s dermatologom o sigurnim opcijama tretmana.

Prevencija – zaštita od sunca kao prioritet

Bez obzira na uzrok tamnih mrlja, zaštita od sunca apsolutni je prioritet – bez nje nikakav tretman neće dati dugotrajan rezultat. Nanosite SPF 30 ili viši svakodnevno, čak i po oblačnom vremenu, i pazite posebno na područje iznad gornje usnice. Za bolje prekrivanje tog osjetljivog područja možete slojati zaštitu: jutarnja hidratantna krema sa SPF-om, a potom podloga ili puder koji također sadrže UV filtre.

Za ponovnu primjenu SPF-a tijekom dana, praktične su kompaktne pudre sa zaštitnim faktorom ili SPF sprejevi koji se mogu nanositi i preko šminke. Fizikalna zaštita poput šešira s obodom koji zasjenjuje lice dodatno pomaže u prevenciji.

Kako tretirati postojeće mrlje?

Za tretman hiperpigmentacije iznad gornje usnice naučinkovitiji su sastojci koji inhibiraju produkciju melanina ili ubrzavaju njegovo razgrađivanje u koži. Vitamin C u stabilnim formulacijama snažan je antioksidans koji inhibira enzim tirozinazu i pomaže u postupnom izbjeđivanju tamnih mrlja. Azelaična kiselina djeluje na sličan mehanizam, ali je nježnija i posebno korisna za osjetljivu kožu.

Niacinamid smanjuje prijenos melanina u kožne stanice i time pridonosi ravnomjernijem tenu. Arbutin, ekstrakt sladića i transglukomin drugi su sastojci s dokazanim učinkom na hiperpigmentaciju koji se mogu pronaći u serumima i kremama za ujednačavanje tena. Retinol ubrzava obnovu kožnih stanica što pomaže u postupnom odbacivanju pigmentiranih stanica.

Hidrokinon u koncentracijama od 2% dostupan je bez recepta, a više koncentracije su na recept – to je jedan od najistraženijih sastojaka za izbjeđivanje mrlja, ali zahtijeva nadzor jer dugotrajna primjena visokih koncentracija može imati nuspojave.

Strpljenje kao ključ uspjeha

Hiperpigmentacija iznad gornje usnice tretira se postupno – ne možete očekivati promjene preko noći. Uz dosljednu primjenu odgovarajućih aktivnih sastojaka i obaveznu zaštitu od sunca, prve vidljive promjene mogu se očekivati nakon 4 do 8 tjedana, a za značajno poboljšanje ponekad je potrebno 3 do 6 mjeseci.

Niste sigurni koji su pravi proizvodi za vaš problem? Rado ćemo vam pomoći! Obratite nam se na savjetovanje@pharmagea.hr ili nazovite +386 40 206 009.

Istraživanja su pokazala da bi kremu sa zaštitnim faktorom trebalo nanositi tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Zabluda je da je samo ljeti sunce opasno za kožu. Zapamtite: dokle god je vani dan, ima sunca. A dok ima sunca, postoji rizik od oštećenja kože.

Zašto je SPF neophodan cijele godine?

UV zrake ne nestaju s oblacima ili hladnijim vremenom. UVA zrake, koje su primarni uzrok prijevremenog starenja kože, prisutne su s gotovo jednakim intenzitetom kroz cijelu godinu i mogu prodirati čak i kroz staklo. UVB zrake, odgovorne za opekotine, variraju s godišnjim dobima, ali su prisutne i zimi – posebno u planinskim predjelima gdje snijeg reflektira sunčeve zrake i povećava izloženost.

Kumulativna oštećenja od sunca skupljaju se godinama i desetljećima – bore, pigmentacijske mrlje, gubitak elastičnosti i povećan rizik od raka kože posljedice su sveukupne doživotne izloženosti UV zrakama, ne samo ljetnih izlazaka na plažu.

Razlika između mineralnih i sintetičkih filtera

Kreme sa SPF-om dijele se na dvije glavne kategorije prema vrsti UV filtera koji koriste. Mineralni filtri su titanijev dioksid i cinkov oksid – anorganske kemikalije koje ostaju na površini kože i fizikalno reflektiraju i raspršuju UV zrake. Poznati su po nježnosti i prikladnosti za osjetljivu kožu. Sintetički (kemijski) filtri upijaju se u površinski sloj kože gdje apsorbiraju UV zrake i pretvaraju ih u toplinu. Postoji ih više od 30 vrsta, a najpoznatiji su oksibenzon, oktinoksat, avobenzon i oktisalat.

Prednosti i mane mineralnih filtera

Ključna prednost mineralnih filtera je minimalan rizik od iritacije – čine ih prikladnima za osjetljivu kožu, bebe i djecu, osobe s rozacejom i sve koji imaju reaktivnu kožu. Štite i od UVA i od UVB zraka bez potrebe za dodatnim filterima. Nekada su ostavliajli bijeli trag na koži, posebno na tamnijim tonovima, ali moderne nano-formulacije to u velikoj mjeri rješavaju. Mana je da zahtijevaju pažljivije nanošenje jer se ne upijaju u kožu već ostaju na površini, pa su podložniji brisanju i znojenju.

Prednosti i mane sintetičkih filtera

Sintetički filtri imaju finiju teksturu i lakše se nanose, ne ostavljaju bijeli trag i prikladniji su za vodootporne formulacije jer se ne pretvaraju u mlijeko kada se koža smoči. To ih čini omiljenim izborom za sportaše i sve koji provode puno vremena na suncu ili u vodi. Mana je da kod nekih osoba, posebno s osjetljivom ili reaktivnom kožom, mogu uzrokovati iritaciju ili alergijske reakcije. Oksibenzon je posebno istraživan zbog potencijalne hormonske aktivnosti, ali regulatorna tijela poput EU uprave za lijekove smatraju ga sigurnim u odobrenim koncentracijama.

Koji je bolji za vas?

Ne postoji objektivan pobjednik – odabir ovisi isključivo o vašem tipu kože, preferencijama i načinu života. Za osjetljivu, reaktivnu ili kožu s rozacejom: mineralni filtri su sigurniji izbor. Za sportaše ili one koji traže vodootpornu, nevidljivu zaštitu: sintetički filtri su praktičniji. Za svakodnevnu gradsku upotrebu: oboje funkcionira odlično ako je formulacija kvalitetna. Mnoge moderne kreme kombiniraju i mineralne i sintetičke filtere kako bi postigle optimalni balans zaštite, teksture i podnošljivosti.

Koliki SPF je dovoljan?

SPF 30 blokira oko 97% UVB zraka i dovoljan je za svakodnevnu upotrebu uz normalno kretanje. SPF 50 blokira oko 98% i preporučuje se za dulje boravke na suncu, plažu ili skijaška odmarališta. SPF viši od 50 pruža minimalno bolju zaštitu i nije nužan za svakodnevnu upotrebu. Bez obzira na SPF vrijednost, nanošenje dovoljne količine i ponovna primjena svakih dva sata ključni su za stvarnu zaštitu.

Imate pitanja o odabiru pravog SPF-a za vašu kožu? Obratite nam se na savjetovanje@pharmagea.hr ili nazovite +386 40 206 009.

Zbunjuju li i vas preporuke za korištenje krema za sunčanje?

Na primjer: nanositi svakih nekoliko sati – bez obzira na okolnosti. Zvuči pomalo nespretno, vremenski zahtjevno i ponajviše nepraktično. Ako nosite šminku, prvo biste je trebali ukloniti, ponovo nanijeti kremu za sunčanje, a zatim ponovno šminku svaka dva sata – i to ponavljati cijeli dan? Tko ima vremena za to?! Također, mnoge ljude zanima koliko im kreme za sunčanje zaista treba i kako je uključiti u rutinu njege kože.

U poplavi proturječnih informacija teško je znati što je ispravno. Tome je sada došao kraj! U nastavku odgovaramo na nekoliko najčešćih pitanja vezanih uz upotrebu krema sa zaštitnim faktorom i nudimo nekoliko praktičnih savjeta!

1. KOLIKO ČESTO TREBA NANOSITI KREMU SA ZAŠTITNIM FAKTOROM?

DJELUJE LI ZAŠTITA OD SUNCA KOJU SMO NANIJELI DOPODNE I U KASNIM POPODNEVNIM SATIMA, U UREDU ILI U ŠKOLI?

Ovo je najčešće pitanje. Aktivni sastojci kreme za sunčanje razgrađuju se uslijed izravnog izlaganja dnevnoj svjetlosti, a ne zbog protoka vremena. U prosječnom danu provedenom uglavnom u zatvorenom prostoru jutarnja će vam primjena kreme za sunčanje pružiti određenu UV zaštitu i na putu kući. To vrijedi pod pretpostavkom da ujutro nanesete dovoljnu količinu kreme i da veći dio dana provodite u zatvorenom.

Ako većinu dana provodite na otvorenome, preporučujemo da kremu za sunčanje nanosite svaka dva sata. To posebno vrijedi ako se znojite ili plivate. Ponovno nanošenje kreme za zaštitu od sunca svakih nekoliko sati preporučuje se na temelju sljedećih činjenica:

• Većina ljudi ne nanosi kremu za sunčanje u dovoljnoj količini. U tom slučaju ne postiže se faktor zaštite naveden na deklaraciji. Ako spadate u ovu skupinu ljudi, upute o ponovnom nanošenju imaju smisla: ponovnim nanošenjem dodatnih slojeva postižete dovoljnu količinu kreme za sunčanje.

• Ako se obilno znojite (npr. kod vježbanja na otvorenome), perete ruke, plivate ili se smočite, trebali biste ponovno nanijeti kremu za sunčanje bez obzira na visinu zaštitnog faktora. Ako je vaša krema za sunčanje označena kao “vrlo vodootporna”, zaštita će trajati oko 80 minuta kad se znojite ili plivate. Ako ima oznaku “vodootporna”, kad se smočite bit ćete zaštićeni oko 40 minuta. Dakle, pravila u pogledu upotrebe i ponovnog nanošenja kreme za sunčanje razlikuju se ako ste se smočili ili ako ste ostali suhi.

MOŽEMO LI ŠMINKU KOJA SADRŽI MINERALNE ZAŠTITINE SASTOJKE KORISTITI NAKON NANOŠENJA KREME ZA SUNČANJE SA SINTETIČKIM ZAŠTITNIM SASTOJCIMA?

Odgovor je da, jer način na koji su sastojci današnjih kreme za sunčanje vezani i stabilizirani osigurava bezbrižnu uporabu šminke i krema za sunčanje. Zapravo, mnogi stručnjaci preporučuju nanošenje u slojevima kako bi se osigurala maksimalna zaštita!

MOŽEMO LI TEKUĆI PUDER KOJI NE SADRŽI ZAŠTITU OD SUNCA NANIJETI NA KREMU SA ZAŠTITNIM FAKTOROM?

To će oslabiti učinak kreme za sunčanje, ali sljedećih nekoliko koraka će smanjiti posljedice:

• Prije nanošenja pudera pričekajte 3 do 5 minuta da se krema za sunčanje upije.
• Nanesite ga nježnim pokretima odozgor prema dolje.
• Ne pritišćite i ne trljajte kožu.
• Umjesto prstiju koristite spužvicu ili četku.

Ako ne možete čekati, odlučite se za tekući puder ili toniranu hidratantnu kremu sa zaštitnim faktorom od 30 ili više. Osim toga, možete nanijeti i puder u prahu sa zaštitnim faktorom 15 ili više.

Pozor! Ne oslanjajte se na pudere i slične podloge (tonirane hidratantne kreme, BB kreme, CC kreme itd.) koji sadrže zaštitu od sunca, jer većina ljudi ne nanese dovoljno pudera i tako ne osigura razinu zaštite koja je navedeno u deklaraciji. (I to s dobrim razlogom, jer takva vrsta zaštite zahtijeva puno pudera!) Iako je zaštita lica od sunca ovom vrstom pudera upitna, puder u prahu je odličan za popravljanje make-upa tijekom dana a istovremeno osigurava dodatnu zaštitu od sunca.

MOŽEMO LI MIJEŠATI TONIRANU HIDRATANTNU KREMU S KREMOM ZA SUNČANJE DA SPRIJEČIMO BIJELE TRAGOVE OD MINERALNE RECEPTURE?

Ako vaša hidratantna krema ili puder ima zaštitni faktor 30 ili više, možete. Međutim, i ako vaša tonirana hidratantna krema ili puder ne sadrži SPF 30+, u kremu za sunčanje možete svejedno dodati malu količinu hidratantne kreme. Nemojte dodati previše kako ne biste prepolovili stupanj zaštite.

SAŽETAK SVEGA ŠTO SMO NAUČILI!

• Ako ste ubičajenim danom, koji uglavnom znači odlazak i povratak s posla gdje radite u zatvorenom prostoru i kratku šetnju nakon ručka, ujutro nanijeli pravu količinu kreme za sunčanje ona će vas štititi od sunca i na povratku s posla.
• Koristite kremu za zaštitu širokog spektra sa SPF 30+ svaki dan kao posljednji korak u vašoj rutini.
• Na kremu sa zaštitnim faktorom možete nakon otprilike 5 minuta nježno i bez trljanja nanijeti puder.
• Ako se znojite ili plivate, ponovno nanesite sredstvo za zaštitu svakih 40 do 80 minuta, kao i nakon svakih nekoliko sati uzastopnog izlaganja dnevnoj svjetlosti.

Tako će vam koža ostati mlada, a istovremeno ćete umanjiti rizik od pojave smeđih mrlja, obješene kože i, što je najvažnije, raka kože!

Do sada svi znaju – ili bi trebali znati – da je krema sa zaštitnim faktorom najbolja krema protiv bora na tržištu. Dnevna upotreba kreme sa zaštitom širokoga spektra označene sa SPF-om 30 ili većim najbolji je način prevencije prijevremenog starenja kože, smeđih diskoloracija i gubitka sjaja.

Već vas čujemo kako govorite: „Kad bi barem to bio kraj priče…“, zar ne? Ako imate masnu kožu (osobito ako ste skloni prištićima), vjerojatno iz iskustva znate da pronalaženje odgovarajuće kreme sa zaštitnim faktorom može biti izazov, no njezina upotreba je važna zbog svih razloga koje smo spomenuli i zbog toga što štiteći kožu od oštećenja uzrokovanih suncem ubrzavate proces zacjeljivanja crvenih mrlja od prijašnjih prištića.

Na sreću, umjesto vas napravili smo domaću zadaću i pronašli 6 krema sa zaštitnim faktorom koje su među najboljima za vaš pomalo nezgodan tip kože. Ove nevjerojatno prozračne, mat kreme sa zaštitnim faktorom pronašli smo na stranici  Beautypedia Reviews jer su bogate antioksidansima te su njihove formule iznimno prozračne, a sve se odlično „ponašaju“ ispod šminke.

Vodič za odabir kreme sa zaštitnim faktorom za masnu kožu

Prije nego što vam otkrijemo svoje favorite, započnimo s nekoliko savjeta na koje se možete osloniti kako bi vam olakšali kupnju kreme sa zaštitnim faktorom!

• Tražite lagane kreme (prozračne ili fluid-losione) koje, nakon što se upiju, ostavljaju mat finiš. Dobro formulirane kreme na bazi vode s upijajućim sastojcima poput silicijeva dioksida ili izododekana prvi su kandidati!
• Preskočite formule koje su pune emolijensa kao što su biljna ulja i masne kiseline, što često rezultira sjajnim licem (i čini da se šminka skine s vašeg lica do ručka).
• Držite se formula za široki spektar zaštite označene kao SPF 30 ili veće. Opsežna istraživanja su pokazala da je bolje koristiti veću razinu SPF-a jer su mnogi skloni štedjeti na količini kreme (što smanjuje količinu SPF-a na etiketi).
• Ne savjetujemo da se oslanjate na šminku kao jedini izvor zaštite od sunca – osim ako ne namjeravate natrpati lice šminkom (molimo vas da to ne činite), jer samo mali broj nas će nanijeti onoliko podloge, obojane kreme ili BB kreme koliko je potrebno da bismo dobili količinu SPF-a koji piše na etiketi.
• Kada je to moguće, potražite kreme s faktorom koje sadrže ekstra antioksidanse i sastojke koji ne nadražuju, jer su istraživanja pokazala da antioksidansi poboljšavaju sposobnost kreme da štiti vašu kožu od UV zraka (Journal of Cosmetic Laser Therapy, 2010).

Preporučujemo upotrebu sljedećih proizvoda

6 ultra laganih krema sa zaštitnim faktorom za masnu kožu

Svaka od krema koju smo odabrali odgovara navedenim kriterijima i djeluje prekrasno kod osoba s masnom do mješovitom kožom (uključujući i one s kožom sklonom prištićima). Ipak, samo vi možete znati odgovara li krema s faktorom vašim osobnim estetskim preferencijama, no ovih 6 opcija predstavlja najbolji odabir za vaš tip kože:

• Paula’s Choice Resist Daily Youth-Extending Fluid SPF 50. Ova formula nalik vodi ostavlja neprimjetan osjećaj na koži, no ipak je bogata umirujućim sastojcima i antioksidansima
• Paula’s Choice Clear Ultra-Light Daily Hydrating Fluid SPF 30. Fluid tekstura pruža čaroban osjećaj masnoj koži.
• Paula’s Choice Resist Super-Light Daily Wrinkle Defense SPF 30. Prozračna krema koja jača kožu ostavlja trag formule cinkovog oksida koji postavlja super mat sloj (nema potrebe za stavljanjem podloge!).
• Paula’s Choice Calm Mineral Moisturizer SPF 30 normal to oily skin. Lagani losion ostavlja blagu količinu vlage bez masnog završnog sloja.
• Paula’s Choice Skin Balancing Ultra Sheer Daily Defense SPF 30. Kao što mu ime kaže, ova „ultra-sheer“ (izrazito prozračna) formula pomaže kontrolirati masnoću, a nakon upijanja  ostavlja nježan mat osjećaj na koži.
• Paula’s Choice Extra-Care Non-Greasy Sunscreen SPF 50. Ova krema za sunčanje bogata antioksidansima pruža zaštitu od sunca širokog spektra, a predviđena je za lice i tijelo.

Vrijeme je za primirje između masne kože i krema sa zaštitnim faktorom! Bonus: svaka od navedenih 6 formula ima i ulogu dnevne kreme (odnosno, svaka uključuje i lijepi spektar anti-age antioksidanasa i ostalih blagotvornih sastojaka), stoga neće biti potrebno nanositi još jedan proizvod.

Navodna uloga koju kreme za sunčanje imaju u nedostatku vitamina D kontroverzna je i složena tema, koju shvaćamo ozbiljno. Postoji sve više istraživanja koja pokazuju da obilno nanošenje kreme za sunčanje blokira proizvodnju vitamina D (koji je važna supstanca za naša tijela), tako da je sljedeće pitanje važno: Kako možete dobiti vitamin D, ada svoju kožu ne izlažete riziku štetnih Sunčevih zraka? Ispada da je rješenje ustvari vrlo jednostavno, ali prvo ćemo istražiti zašto je nedostatak vitamina D toliko važna tema …

Dilema vitamina D

Dilema s kojom se suočavamo jest ta da je vitamin D jedan od malobrojnih nutrijenata koje tijelo ne može samo proizvesti. „Prirodan“ način na koji možemo dobiti vitamin D je izlagati kožu opasnim UVB zrakama, koje mogu uzrokovati opekline, stanična oštećenja, rak kože i, moguće, ostale vrste raka [1]. Nedostatak vitamina D, s druge strane, vezan je uz rizike od bolesti kostiju, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti i nekih vrsta raka.

Dodatak konfliktnim istraživanjima (a mi smo oduševljeni brojem studija na tu temu) jest da iako krema za sunčanje može blokirati proizvodnju vitamina D, također je poznato da većina ljudi ne nanosi kremu za sunčanje onako kako bi trebali i, zapravo, mnogi je uopće ne nanose; prema tome, nanošenje kreme za sunčanje ne objašnjava problem nedostatka vitamina D [2, 3]). Drugim riječima, samo zato što nanosite kremu s faktorom i pametno postupate  kad je sunce u pitanju, ne znači da su kod vas razine vitamina D nedostatne. Čak i u zemljama gdje gotovo nitko ne nanosi kremu s faktorom i gdje ima dosta sunca tijekom cijele godine, postoje osobe čije su razine vitamina D nedostatne.

Možda ste čuli za preporuku da trebate 15 ili 30 minuta nezaštićenog izlaganja suncu dnevno kako bi vaše tijelo proizvelo sav vitamin D koji mu treba. Nema dokaza koji pokazuje da je to slučaj, posebice ako se uzme u obzir da se količina sunčeva svjetla prisutna u različitim dijelovima svijeta i u različito doba godine mijenja dramatično. Na primjer, 30 minuta izlaganja suncu u podne kroz devet mjeseci u godini u Londonu, Parizu, Moskvi, Pekingu, Seattleu, Torontu ili New Yorku neće vam puno koristiti jer je količina dnevnog svjetla minimalna i sunce nikada nije direktno iznad glave, tako da su učinci sunčevih zraka pomalo smanjeni. Tako da ne bi bilo dobro savjetovati samo brojanje minuta na suncu bez sunčeve zaštite kako biste ustanovili koliko vitamina D dobivate. [4, 5].

Također je pitanje koliko kože treba biti izloženo suncu kako bi vaše tijelo proizvelo dovoljnu količinu vitamina D. Je li dovoljno izlagati samo lice i šake, ili biste trebali izložiti i ruke i prsa? Nitko točno ne zna, a pogađanje je opasno i za vašu kožu i za vaše zdravlje.

Ljeto ili sunčanje na godišnjem odmoru sigurno nije rješenje. Tamnija boja kože, bilo genetski ili od izlaganja suncu, pruža određenu zaštitu od UVB zračenja, što smanjuje proizvodnju vitamina D u tijelu. Tako da je potpuno kontraproduktivno i najopasnije ozbiljno štetiti koži izlažući je suncu, što ne vodi nužno do većih razina vitamina D.

Za mnoge istraživače i dermatologe pitanje nije treba li ili ne treba nanositi kremu za sunčanje, nego radije zapitati se kako možete zaštititi svoju kožu od ozbiljnih problema koji su posljedica nezaštićenog izlaganja suncu i jednako dobiti dovoljnu količinu vitamina D.

Mi čvrsto vjerujemo da možete oboje. Ne preporučuje se pokušati riješiti jedan problem (dobiti dovoljno vitamina D) uzrokujući jednako ozbiljan problem (oštećenje kože i rak kože), posebice ako zanemarivanje kreme za sunčanje ionako ne rješava problem nedostatka vitamina D!

Kako dobiti vitamin D bez sunca

Evo što možete učiniti kako biste se najbolje brinuli o svojoj koži i bili sigurni da imate dovoljne količine vitamina D u svojem tijelu.

Provjerite razinu vitamina D pri sljedećem sistematskom pregledu. Možda vam ne nedostaje, a možda ga zaista trebate.

Ako je razina vitamina D niska, potrudite se uzeti suplemente vitamina D. Pitajte svojeg liječnika koliko jedinica vitamina D trebate uzimati jer predoziranje suplementima vitamina D također nije zdravo [6, 7]. Količina i učestalost uzimanja suplemenata ovisi o mnogim faktorima, uključujući i razinu vitamina D u krvi, vaš geografski položaj i vaše opće zdravlje.

Najvažnije: nemojte odustati od zaštite od sunca i pametnog ponašanja na suncu! Možete uzeti najbolje od obje strane: adekvatnu razinu vitamina D, ada vaša koža ne pati od posljedica starenja ili raka koji je rezultat nezaštićenog izlaganja suncu.

A što je sa solarijem?

Strah od nedostatka vitamina D uzrokuje zastrašujući porast korištenja solarija; mnogi saloni ljepote iskorištavaju ovaj strah oglašavanjem kako oni pružaju blagodati povećanja razine vitamina D u tijelu. Osim ozbiljnih  rizika povezanih s korištenjem solarija , odlazak u solarij  ne vodi do proizvodnje vitamina D. Kako se pokazalo, UVB zrake su odgovorne za stimulaciju proizvodnje vitamina D u tijelu, a solariji emitiraju u potpunosti UVA zrake! Ova potpuno netočna informacija ubija vašu kožu, a ne daje vam više vitamina D [8].

Referencije:

1. Jou PC; Tomecki KJ. Sunscreens in the United States: current status and future outlook. Adv Exp Med Biol., 2014.; 810:464-84.

2. Norval M; Wulf HC. Does chronic sunscreen use reduce vitamin D production to insufficient levels? Br J Dermatol., 10. 2009; 161(4):732-6.

3. Diehl JW1; Chiu MW. Effects of ambient sunlight and photoprotection on vitamin D status. Dermatol Ther., 1-2. 2010.; 23(1):48-60

4. Webb AR; Engelsen O. Ultraviolet exposure scenarios: risks of erythema from recommendations on cutaneous vitamin D synthesis. Adv Exp Med Biol., 2014; 810:406-22

5.Terushkin V; et al. Estimated equivalency of vitamin D production from natural sun exposure versus oral vitamin D supplementation across seasons at two US latitudes. J Am Acad Dermatol., 6. 2010.; 62(6):929.e1-9.

6. Kaur P; et al. Vitamin D toxicity resulting from overzealous correction of vitamin D deficiency. Clin Endocrinol (Oxf). 6. 6. 2015.

7. McKenna MJ; et al. Rising trend in vitamin D status from 1993 to 2013: dual concerns for the future. Endocr Connect. 9. 2015.; 4(3):163-71.

8. Autier P. Cutaneous malignant melanoma: facts about sunbeds and sunscreen. Expert Rev Anticancer Ther. 10. 2005.; 5(5):821-33. 

To je neosporna činjenica: korištenje sredstva za samotamnjenje je jedini način da dobijete “boju” bez da izlažete svoju kožu na milost i nemilost UV zraka koje oštećuju kožu i izazivaju rak. Ali kao što vam može potvrditi svatko tko je koristio sredstvo za samotamnjenje, brončani sjaj nije tako jednostavan kako izgleda. On može biti škakljiv, posebno za neupućene. Ako ne znate kako nanijeti sredstvo za samotamnjenje, možete dobiti mrljaste linije smeđe ili narančaste boje.

Ono što ne znate o suncu MOŽE vam naštetiti. Rezultat nezaštićenog izlaganja suncu su bore, diskoloracija kože, bezizražajni ten i čak rak kože. Sastavili smo najvažnije smjernice kojih se trebate pridržavati ako želite imati zdravu, mladu kožu.

Temeljna istina o sunčevom zračenju

Ne postoji sigurno tamnjenje, bilo od sunca ili u solariju. Svaki put kada koža potamni od sunca, to je dokaz oštećenja – melanin koji daje smeđu boju nastaje kao obrambeni odgovor kože na UV zrake koje oštećuju DNA kožnih stanica. Tamniji ten nije znak zdravlja, već dokaz da se koža branila od napada.

Postoje dvije vrste UV zraka koje nas pogađaju svaki dan. UVB zrake uzrokuju opekotine od sunca i primarno su odgovorne za rak kože tipa bazalni karcinom i spinocelularni karcinom. UVA zrake su tihi ubojice – ne osjećate ih, ne uzrokuju neposredne opekotine, ali su primarni uzrok melanoma, bora, gubitka elastičnosti i oslabljenog imunog sustava kože. UVA zrake mogu prodrijeti čak i kroz staklo koje nema UV zaštitu – znači da vozite li auto svaki dan, lijeva strana vašeg lica prima više UVA izlaganja.

Mitovi o suncu koje treba razbiti

Čak i kada je oblačno, sve sunčeve zrake prisutne su i oštećuju vašu kožu. Oblaci blokiraju samo dio UV zraka – do 80% može prodrijeti kroz oblake. Sjedenje u hladu ili nošenje šešira štiti samo od dijela sunčevih zraka jer se zrake odbijaju od okolnih površina. Okružujuće površine poput vode, pijeska, cementa i trave reflektiraju sunčeve zrake od tla prema vašoj koži i tako vam daju dvostruku dozu izlaganja.

Nadmorska visina pojačava intenzitet sunca: za svakih 330 metara u visinu, moć sunca raste za 4%. Ne zaboravite kremu za sunčanje dok ste na skijanju – snijeg reflektira gotovo 90% UV zraka!

Pravilno razumijevanje SPF vrijednosti

Faktor zaštite od sunca (SPF) mjera je koliko dulje možete biti izloženi UVB zrakama bez opekotine u usporedbi s nezaštićenom kožom. SPF 30 blokira oko 97% UVB zraka, SPF 50 blokira oko 98%, a SPF 100 oko 99%. Razlike između visokih vrijednosti SPF su minimalne – daleko važnije od SPF broja je nanošenje dovoljne količine kreme i ponovna primjena.

Važno je razumjeti da SPF mjeri samo UVB zaštitu. Vaša koža također treba zaštitu od UVA zraka. Kako biste bili sigurni da vaša krema pruža “broad spectrum” (širokopojasnu) zaštitu, provjerite popis aktivnih sastojaka za prisutnost cinkovog oksida, titanijevog dioksida, avobenzena, meksorila SX ili tinozorba.

Najčešće greške pri korištenju SPF kreme

Nanošenje premale količine jedna je od najčešćih grešaka. Većina osoba nanosi samo 25 do 50% preporučene količine, što znači da dobivaju daleko manju zaštitu od naznačene na pakiranju. Za lice je potrebna otprilike četvrtina čajne žličice (oko 1,25 ml) kreme sa SPF-om. Za tijelo je potrebno oko 30 ml za jednu aplikaciju za cijelo tijelo odrasle osobe.

Neredovita ponovna primjena druga je česta greška. SPF krema treba se nanovo primijeniti svakih dva sata, a odmah nakon plivanja ili intenzivnog znojenja bez obzira na “vodootpornost”. Vodootporne kreme pružaju zaštitu do 40 ili 80 minuta u vodi – nakon tog vremena moraju se ponovo nanijeti.

Zanemarivanje određenih dijelova lica treća je greška. Kapci, uši, vrat, usne i tjeme (kod osoba s rjeđom kosom) često su zanemareni, a upravo su to područja koja su čest uzrok raka kože.

Kako izgraditi naviku svakodnevne zaštite?

Najlakši način je integrirati SPF u svakodnevnu rutinu kao zadnji korak jutarnje njege kože, odmah prije šminke. Tražite hidratantne kreme koje već sadrže SPF 30 ili više kako biste ujedinili korake. Imajte pri ruci kompaktni puder ili sprej sa SPF-om za ponovnu primjenu tijekom dana bez narušavanja šminke.

Imate pitanja o tome kako pronaći pravu zaštitu od sunca za vaš tip kože? Obratite nam se na savjetovanje@pharmagea.hr ili nazovite +386 40 206 009.